RazgovoriIII. Blagoslov novog relikvijara bl. Ivana Merza u dubrovačkoj katedrali
Prigodom ovogodišnje proslave blagdana bl. Ivana Merza 10. svibnja u dubrovačkoj katedrali, biskup Mate Uzinić blagoslovio je novi, umjetnički izrađen relikvijar za relikvije bl. Ivana Merza koje se već od prije nekoliko godina nalaze u katedrali. Relikvijar će od sada biti pridružen ostalim relikvijarima koji se čuvaju u dubrovačkoj katedrali a iznose se na čašćenje vjernicima za blagdane njihovih svetaca ili za koje važnije prigode.
Na blagoslovu relikvijara u dubrovačkoj katedrali, čije smo slike umetnuli u tekst ove vijesti, bio je i sam umjetnik, akademski kipar Tomislav Kršnjavi koji ga je izradio. Evo što kaže umjetnik o izradi relikvijara i njegovoj simbolici:
„U duhovnosti bl. Ivana Merza liturgija je imala povlašteno i najintimnije mjesto. Njegov liturgijski život kojim je prisno proživljavao Kristov život omogućio je da nam izrazi divne misli o toj projekciji Neba na zemlju, kako je sam znao reći. Ta me njegova misao o liturgiji i važnosti liturgije u životu svakog vjernika posebno nadahnula i bila vodiljom u izradi idejne skice za njegov relikvijar za zbirku moćnika dubrovačke katedrale. Pokušao sam oblikujući slojeve sadržaja liturgije, te veličanstvene teme, izraziti u relikvijaru bl. Ivana Merza upravo odnos te projekcije. Tako sam na prednjoj strani relikvijara oblikovanog u mirnom geometrijskom obliku kvadrata zamislio u stakleno središte postaviti samu relikviju bl. Merza, koja bi tako bila naglašena i jasno vidljiva”
„Naglašenost relikvije u rasporedu geometijskog polja pojačava se križem koji se od nje razvija na sve četiri strane u rasteru kvadratnih polja našeg hrvatskog grba. Nad križem osmislio sam maleni reljef s prizorom bl. Merza u molitvi i razmatranju, pogleda usmjerenog prema Presvetom oltarskom sakramentu. U kvadratnim poljima oko križa oblikovao sam dvanaest stupova koji simboliziraju dvanaest apostola crkve, koje je svojim laičkim apostolatom bl. Merz naslijedovao svojim predanim življenjem Bogu.”
„Drago kamenje, prozirno te plavih i jantarnih boja izmjenjuje svoje položaje u rasporedu cjeline, ostvarujući svečano i mirno ozračje, gusto i bogato svojim izmjenama veličine i položaja. Stražnju sam stranu relikvijara zamislio kako simboličnu sliku Neba. Sjajna i čista ploha postavljena je nosiocem za dvanaest istovrsnih plavih kristala koji svojim različitim veličinama i nesimetričnim rasporedom u kvadratu izražavaju nebeske zvijezde koje je bl. Merz tako volio s udivljenjem gledati do dugo u noć. Veliki jantarni kamen i bijeli oniks, izražavaju na nebeskom svodu sliku sunca i mjeseca te utpotpunjavaju naše nebo dana i noći. Udivljen pred svim stvorenim bl. Merz je hvalio Boga Oca, Stvoritelja neba i zemlje i nadahnut umjetnošću koja živi i poziva na svetost proglasio upravo liturgiju potpunim ostvarenjem umjetničkih ideala, jer prikazuje život Kristov koji je centar povijesti. Duh sveti koji nadahnjuje liturgiju, nadahnjivao je i život našeg blaženog Ivana Merza. Zbog trajnog nastanjivanja Gospodina u Ivanovom srcu danas ga zovemo blaženim, a nadamo se i molimo da ćemo ga uskoro zazivati i svetim. Tehnički je relikvijar izrađen u zlatarskoj radionici „Rodić“ iz Zagreba, s kojom sam već ranije izveo za dubrovačku katedralu i relikvijar bl.Alojzija Stepinca i sv. Leopolda Mandića. Izradu ovoga relikvijara bl. Ivana Merza materijalno je pomogao dubrovčanin gosp. Anđelko Ćorak.”