IV. Razgovor s akademskim kiparom Tomislavom Kršnjavijem povodom postavljanja skulpture „Majka Božja s djetetom Isusom” u Zmijavcima 10. kolovoza, u Godini vjere 2013.

Razgovor vodila časna sestra Mariangela u Zagrebu, 15. listopada 2013. godine.

Tomislav Kršnjavi, akademski kipar, rođen je 16. rujna 1975. u Zagrebu. Maturirao je 1994. na Školi primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, a kiparstvo je diplomirao 1998. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Samostalni je umjetnik i član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 2004. godine; do sada je postavio više od 50 javnih skulptura. Sudjelovao je na više od 20 skupnih i devet samostalnih izložbi. Doktorand je kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu od 2010. godine.

Kršnjavi je autor brojnih spomenika diljem Hrvatske, od velikih monumentalnih djela poput Svetog Petra u Makarskoj i Paške čipkarice u gradu Pagu, do brojnih portretnih bista velikana hrvatske povijesti, svetaca i blaženika.

Izradio je također mnoge plakete, reljefe, pa čak i zlatarske radove. Kao što veliki brončani kip Svetog Petra, visok gotovo četiri metra, krasi vizuru Makarske, tako i srebrni kalež s reljefnim medaljonima svetaca, dar biskupa Vjekoslava Huzjaka Svetomu Ocu Benediktu XVI., krasi vatikansku zbirku umjetnina. Njegov rad, brončani reljef „Majka Božja od Kamenitih vrata”, darovao je kardinal Bozanić kardinalu Meisneru kao uspomenu na dan zaštitnice grada Zagreba. Izuzetno važan rad, portretna bista vlč. Vilima Cecelje izrađena u četiri primjerka, postavljena je na važnim mjestima Ceceljina života: u Bleiburgu, Salzburgu, Hrastovici i Svetom Iliji. U Istri je Kršnjavi postavio tri biste trojici hrvatskih velikana: biskupu Jurju Dobrili u Puli, mons. Boži Milanoviću u Kringi i našem novom blaženiku Miroslavu Bulešiću u mjestu njegova mučeništva – Lanišću. U Hrvatskom saboru postavljen je njegov rad – brončano poprsje kardinala Franje Kuharića, na kojega je Kršnjavi, kako kaže, izuzetno ponosan. S posebnim zadovoljstvom izradio je brončani kip dr. Izidora Kršnjavija, inače umjetnikova prapradjeda, koji se danas nalazi u Rijeci, u Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji.

Jedno od remek-djela hrvatskog kiparstva je brončana figura Paške čipkarice, koju je Kršnjavi izradio skupa s idejnim rješenjem prostora u gradu Pagu.

Ovoga ljeta, na blagdan svetoga Lovre, u našim je Zmijavcima postavljen i blagoslovljen kip Majke Božje s Djetetom Isusom, koji krasi park naše župne crkve.

Sestra Mariangela: „Gospodine Kršnjavi, divimo se ovom Vašem djelu. Možete li nam opisati kako je nastala baš ovakva skulptura Majke Božje?”

T. Kršnjavi: „Lik Majke Božje već sam nekoliko puta radio i svaki put ga otkrivam na novi način. Idejno rješenje za svaku skulpturu koju počinjem raditi rađa se na mjestu i s mjestom gdje će na kraju biti postavljena. Tako je i ovaj kip Majke Božje s djetetom Isusom, kojeg sam izradio za vaše Zmijavce, nastao iz ambijenta kojeg sam upoznao najprije preko fotografija, a potom i uživo. Posebno ozračje koje me dočekalo u Zmijavcima bitno je odredilo položaj Marijina lika, njenu orijentaciju prema crkvi i zvoniku, a posebno i položaj malog Isusa u Marijinom naručju. Odmah sam, u posebno naglašenom nebu, odlučio da će Marijin lik biti postavljen na nešto povišeno, na jedan postament, a od samog početka želio sam naglasiti Mariju kao mladu djevojku koja prihvaća Božji poziv i koja u svom srcu prebire Šimunovo proroštvo: ‚A tebi će, Marijo, mač boli probosti srce.’ Marija to prihvaća – izražena je kao miran lik.”

Sestra Mariangela: „Tražili smo umjetnika koji bi našu zahvalnost Bogu za sve što nam je darovao u našoj zemaljskoj majci, izrazio najljepšim likom Majke Božje. Mislite li da smo u tom traženju slučajno došli do Vas?”

T. Kršnjavi: „Mislim da u životu ništa nije slučajno i mene je jako obradovalo kada su me Vaša braća kontaktirala i izrazila želju da napravim lik Marije Djevice, kao zavjetni dar Mariji u zahvalu svemu što je Vaša nedavno preminula majka poklonila Vama – djeci i cijeloj obitelji. Osobno sam na to mislio – kako povezanost Vaše brojne obitelji ugraditi u ovo djelo.”

Sestra Mariangela: „Izuzetno nam je drago da ste napravili lik Bogorodice s djetetom Isusom u naručju. Sve majke pamtimo s djetetom u naručju.”

T. Kršnjavi: „Majka s djetetom u naručju je jedan jaki simbol koji je ključ za svako ljudsko srce. Svi imamo Majku, svi imamo nekakav pojam o majci. U većini slučajeva on je vezan za zaštitu i ljubav koja se pamti za cijeli život. Nadam se da je tih osjećaja više nego onih nesretnih. Kao što dijete u naručju majke izražava posebno snažnu ljubav, nježnost i blizinu, tako i motiv odvajanja djeteta od majke daje jednu od najizražajnijih slika boli. U Marijinom liku spojene su obje slike: majka radosti i majka boli, majka osmjeha i majka suza, blažena Gospa – mlada majka i majka žalosti.”

„Marija koja drži maloga Isusa gleda prvi udah svoga djeteta, mnogo godina poslije gledat će posljednji izdah svoga djeteta. Grlit će križ na kojem će njezino maleno dijete biti razapeto. Mali Isus, nezaštićeni Bog, predan na milost i nemilost svijetu bit će razapet na spasenje upravo tog istog svijeta.”

Sestra Mariangela: „Kad majka drži dijete u naručju, obično ga ‚ljubomorno’ čuva uz sebe. A ovdje…?”

T. Kršnjavi: „Da, svaka majka pokušava zaštititi svoje dijete. Štiti ga čitavim svojim životom. Možemo reći da je to ljubomorno. No, Marija je od početka pristala slijediti Božji naum. Izrekla je: ‚Amen, neka mi bude po tvojoj riječi.’ Tako sam Djetetovu ručicu smjestio na Marijino srce jer se u tom srcu dogodilo pristajanje da Bog dođe na svijet, da se Božja Riječ utjelovi.”

„Isus se okreće od svoje majke prema čovjeku. Jedan njegov dio se pokušava nogicama priviti uz majku kao što to čini svako dijete, dok se drugi – božanski otvara prema čovjeku. Kada pogledamo Isusovu ruku koja se oslanja na Marijino srce, pokretom njegove glave osjećamo što će se dogoditi u slijedećem trenutku, a to je da će se ruka otvoriti prema čovjeku. Iznad Marijinog srca, iznad Isusove ručice je kopča ogrtača kojim je Marija zagrnuta. Na toj kopči izradio sam maloga goluba – simbol Duha Svetoga. Duh Sveti je bio prisutan kod Marijinog pristanka na Božju volju, a Duh Sveti kojemu je Isus svojim poslanjem omogućio silazak među nas, i danas je prisutan u životima svakoga od nas i biti će s nama do svršetka svijeta.”

Sestra Mariangela: „Što Vama osobno predstavlja Marijina zaštita?”

T. Kršnjavi: „Mogu reći da svaki novi zadatak koji mi otvara temu nekih od Marijinih stanja na poseban me način približava Mariji i samim time u njezinu zaštitu. Upravo razmatranje raznih Marijinih stanja koja sam do sada obrađivao kao teme na svojim kipovima, produbio mi je doživljaj Marijinog lika i približila me u molitvi s Marijom. Njezinu blizinu i zaštitu mogu osjetiti, i uvijek iznova, zahvaljujući Marijinom liku, spoznajem koliko sam nejak. Kao što je Isus rekao da bez njega ne možemo učiniti ništa, tako imam dojam da ja bez Marije ne mogu napraviti ništa. Marija je most prema Isusu, kao što je Isus most prema Ocu, u zajedništvu sa Duhom Svetim.”

Sestra Mariangela: „Jedan od prijedloga za natpis na postamentu je bio: ‚Evo ti majke!’ (Iv 19,26). To su riječi koje je Isus s križa izrekao Ivanu. Danas govori svakome od nas: Nisi sam, evo ti majke! Puno puta osobe u nevolji, pa čak i one u dubokoj starosti zazivaju majku, gotovo dječjim povjerenjem. Kojim riječima biste se Vi obratili Majci Božjoj dok stojite pred Vašim djelom?”

T. Kršnjavi: „Prije bih mogao govoriti kojim se riječima obraćam Majci Božjoj dok djela još niti nema. Naime, svako moje djelo počinje sa molitvom, sa zazivom: ‚Neka djela naša budu na slavu Božju.’ Mislim da je Marija na taj način naročito prisutna pri izradi djela. Kada je sve gotovo, kada stojim pred njezinim likom, na neki način osjećam podvojenost. Na neki čudan način imam osjećaj kao da nisam ja načinio to djelo. Čak bi mogao reći: ono što je dobro – bilo je u blagoslovu, a ono što bi se moglo popraviti da sam tu najviše ja imao svoje prste. No, što je na kraju bitno? Bitno je da je uspjela cjelina, da djelo govori svojom izražajnošću. Sjetim se svog dragog profesora, slikara Mladena Pejakovića, autora knjige ‚Zlatni rez’ od preko šest stotina stranica. Kada su njegove kolege pronašli tiskarsku pogrešku u njegovoj knjizi on bi odgovorio: ‚Ma pustite to. To je kao madež na licu ljepotice.’”

Sestra Mariangela: „Majčinstvo je najuzvišenija zadaća. Kako kaže Papa Benedikt XVI.: ‚Marijino majčinstvo, koje je započelo s njezinim pristankom u Nazaretu, dosiže svoju puninu pod križem.’ Smatrate li da se povjerenjem u njezin majčinski zagovor upotpunjuje vjera u Isusa Krista i njegovo božanstvo?”

T. Kršnjavi: „Da, svakako. Mariju i Isusa vidim u zaokruženoj cjelini s nama koji molimo Mariju za zagovor. Marija je majka. Isus nam ju je ostavio pod križem kao Majku. Ona je Majka svima nama. I upravo je očaravajuće da je Bog položio sve u Marijin pristanak. Spasenje čovječanstva bilo je predano jednoj mladoj djevojci da ona kaže svoje ‚da’ ili ‚ne’. Neizmjerno je velika.”

„Tako će Gospodin nagraditi njezino povjerenje u Providnost, te u punini vremena po Isusu Kristu donijeti nam vječnu radost. To je razlog da sam muku, koja je prisutna od samog rođenja Isusova i za koju Marija zna, prikazao likom jednog malog grdelina koji je sletio na Isusovu ručicu kojom grli svoju majku. Na poseban me način dirnula jedna narodna predaja kako je grdelin ptica koja je preletjela ispod Isusove ruke dok se Isus znojio krvavim znojem, te mu je jedna kapljica pala na glavu. Grdelin je tako u narodu postao simbolom navjestitelja Isusove muke.”

„U svim radosnim trenutcima svoga života, trebamo biti svjesni da sve može u trenu nestati. Zato je neizmjerno važna naša vjera i povjerenje da će sve jednom, u punini vremena, sve biti objedinjeno u Gospodinu.”

Sestra Mariangela: „Papa Benedikt XVI. više puta nam je stavio pred oči Mariju kao uzor vjere: ‚Ona govori i misli Riječju Božjom, Riječ Božja postaje njezinom riječju, i njezina riječ rađa se iz Božje riječi. Tako se objavljuje, uostalom, da su njezine misli u skladu s Božjim mislima, da je njezino htjenje zajedno s Bogom. Budući da je duboko prožeta Božjom Riječju, ona može postati majkom utjelovljene Riječi.’ (Deus caritas est, 25. prosinca 2005, 41: AAS 98 2006). Nama se čini da ste u ovom liku Bogorodice s Djetetom na izvrstan način predočili baš ove papine riječi, Marija kontemplativka, Majka utjelovljene Riječi. Ovdje je Marija u pokretu?”

T. Kršnjavi: „Da. Marijin i Isusov pokret prema naprijed su zapravo jedno. Kao što papa kaže: biti u skladu s Božjim mislima – tako je Marija u skladu s Isusovim pokretom. Pokret malog djeteta omogućen je iz Marijine mirnoće. Marija je Njegovo sidro, njegovo težište i njegova os ravnoteže, od koje mali Isus okreće glavu prema molitelju. Tako će biti moguć slijedeći Isusov pokret – ispružena ruka prema čovjeku, a Marija će učiniti potpuni korak.”

Sestra Mariangela: „‚Što se dogodilo Mariji može se ponovo dogoditi svakome pojedinom od nas svakog dana u slušanju Riječi i u slavljenju sakramenata’ (iz apostolske pobudnice Riječ Gospodnja, br. 28.). Rad na ovom djelu je bio mukotrpan, vjerujem i radostan. Bili ste u društvu nebeske Majke. Evo, vi ste na neki način obilježili svoju Godinu vjere. Možete li nam opisati kako je bilo ‚družiti se’ s Marijom cijelo vrijeme dok je nastajao ovaj rad?”

T. Kršnjavi: „Na poseban način Marija je ušla u moj život ove godine, u Godini vjere. Dogodilo se, ne slučajno kako smo već rekli, da sam istovremeno radio tri Marijina stanja: Blaženu Djevicu Mariju sa malim Isusom za Vaše Zmijavce, Gospu žalosnu pod križem i Mariju uznesenu na nebo za marijansko svetište u Gori za sisasčkog biskupa Vladu Košića. Ona koja je mlada sa djetetom Isusom biti će žalosna i grliti njegov križ, te će potpom biti uznesena i okrunjena na nebu. Nadam se da ću uspjeti izraziti jedinstvo kroz ta tri Marijina stanja koja na poseban način obilježavaju njezin život.”

„U Godini vjere, posebno me obradovao poziv da izradim portretnu bistu našeg novog blaženika Miroslava Bulešića, koja je postavljena u Lanišću, mjestu njegova mučeništva. Blaženi Miroslav također je na poseban način bio povezan sa Marijom, te je u svom pastoralnom radu često pozivao na molitvu. Na poseban način ga je obilježilo njegovo rođenje na dan Gospe Fatimske.”

Sestra Mariangela: „Vjerujete li da će Vaše djelo pomoći nama, koji ćemo stajati pred likom Majke Božje, da se u ovoj Godini vjere više usredotočimo na otajstvo vjere?”

T. Kršnjavi: „Smisao izrade i postavljanja ovakvog djela jest samo u tome: doći do sugovornika, ostvariti taj most, most prema Mariji, most preko Marije do Isusa, most prema trojedinom Bogu.”

„Dirnulo me sve ovo ozračje koje sam doživio kod blagoslova kipa, srdačnost kojom su me dočekali Vaš župnik fra Frano i vjernici Vaše župe i cijelog kraja, koje sam imao priliku prvi put ovako prisnije upoznati. Doživio sam radost i prijateljstvo, a vjerujem da će taj osjećaj kojeg sam ponio iz Zmijavaca odjeknuti i u mojim novim radovima. Uvijek ću se rado sjećati Zmijavaca i Godine vjere.”

Sestra Mariangela: „Papa Ivan Pavao II. je bio poznati štovatelj Majke Božje. Majka mu je umrla kad je imao osam godina, a nakon ukopa otac ga je prikazao Gospi u poznatom poljskom svetištu. Mnogi će stajati i pred ovim likom Gospe s Djetetom, što im želite reći?”

T. Kršnjavi: „Želim nam svima da u našim životima geslo blaženoga Ivana Pavla II. ‚Totus Tuus’ (Potpuno Tvoj) postane i naše geslo. Budimo predani molitvi. Molimo Marijin zagovor za našu budnost, da nas prizove jedne k drugima. Želim i nadam se da ćemo se i pred ovim kipom utjecati Mariji. Netko će produbiti svoju vjeru, netko će biti potkrijepljen u životnim tegobama, netko će se možda preobratiti. Pustimo sve Božjoj volji i budimo blizu jedni drugima.”

Sestra Mariangela: „Uskoro očekujemo Vaše idejno rješenje brončanih vrata na glavnom ulazu župne crkve Svih Svetih.”

T. Kršnjavi: „Obradovao me poziv Vašeg župnika fra Frane Lace da, nakon što smo postavili Gospin kip, a koji je čini mi se jako dobro primljen od župljana, izradim idejno rješenje za brončana vrata župne crkve. Kao i u promišljanju kompozicije kod izrade Gospinog kipa, proizašlog iz ozračja crkvenog prostora, tako će i kompozicije vratnica, nadam se, izraziti Imotski kraj i ljude koje sam doživio. Na vratnicama će se pojaviti likovi svetaca i blaženika dragih u našem narodu, kako slave Kraljicu neba s anđelima.”

„Uoči Božića idejno rješenje biti će predstavljeno župljanima na ogled, pa ćete svi kao zajednica odlučiti da li ćemo od idejnog rješenja jednog dana zajedno proslaviti njihov blagoslov.”

Sestra Mariangela: „Iskreno Vam zahvaljujemo. Vjerujemo da će nam Majka Marija primjerom i zagovorom biti trajni izazov za svagdanji hod u vjeri, za posvećenje, za pogled prema vječnosti. Naše molitve želimo ujediniti u molitvi nadbiskupa mons. Marina Barišića: ‚Usmjeri nas konačnoj slavi! Majko Marijo, koja si povjerovala da će se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina, svojim pohodom usmjeri nas prema Spasitelju, uskrslom Gospodinu, dok svi ne prispijemo do čovjeka savršena, do mjere uzrasta punine Kristove. Daj da u radosti i nadi naših svagdanjih pohoda, a osobito u nedjeljnom pohodu euharistijskog slavlja, osjetimo radost koja je sposobna preobraziti i naša srca i naša polja.’”

„Gospodine Kršnjavi, najljepša Vam hvala.”